U 13 sati započela je završna diskusija kojom će se ujedno i zaključiti osmi Dubrovački medijski dani. Moderatori panela prave kratak pregled tema i predavača koje smo imali priliku čuti za vrijeme trajanja ove dvodnevne konferencije. Organizator konferencije dr.sc. Mato Brautović zahvalio se svim predavačima na sudjelovanju i naglasio kako je posebno ponosan na svoje studente koji su putem društvenih mreža uživo izvještavali o konferenciji. Upravo je u tijeku dodjela certifikata o sudjelovanju. Ovime su završeni još jedni Medijski dani koje ste, osim na ovom blogu, mogli uživo pratiti i na Facebook profilu i stranici, Google + mreži, Twitteru i putem live streaminga.
U tijeku je predavanje dr. Ksenije Žlof iz Croatia Airlinesa i mr. Zlatka Herljevića iz Presscuta. Slušamo predavanje na temu Journalists' perception of the significance of social networks in the production of media contents.
12:08 - Vjeruju li novinari informacijama objavljenim na društvenim mrežama? 13 hrvatskih novinara podijelilo se u dvije fokus grupe kako bi sudjelovali u istraživanju. U prvoj grupi bilo je šest, u drugoj sedam novinara.
12:10 - Teme provedenog istraživanja: politika i društvene mreže, kredibilitet, utjecaj PR-a na društvene mreže itd.
12:12 - Istraživanje je pokazalo kako svi ispitanici imaju profile na društvenim mrežama, većina njih na Facebooku. Samo jedna ispitanica izjavila je kako uopće ne koristi društvene mreže. Većina ih smatra kako su više korisne nego štetne. Najvećom vrijednošću Facebooka smatraju mogućnost feedbacka.
12:15 - Većina ispitanih novinara smatra društvene mreže važnim dijelom društvenog života, no ipak im zamjeraju to što su zamijenile klasična druženja. Također, navode kako društvene mreže nisu u mogućnosti drastično mijenjati nečija politička uvjerenja i stavove.
12:20 - Kredibilitet - lažni profili i netočne informacije.
12:25 - Zaključak: ispitanici većinom koriste Facebook i Twitter u slobodno vrijeme, smatraju ih vrlo korisnima jer nude mogućnost brzog komuniciranja s ostatkom svijeta. Međutim, ne oslanjaju se na njih u svojoj profesiji i smatraju kako je potrebna veće razina verifikacije podataka i informacija, te bolja kontrola manipulacije. Većina ipak drži kako su društvene mreže više korisne nego štetne.
Posljednje predavanje na ovogodišnjim Dubrovačkim medijskim danima upravo će održati Anuška Fjorović na temu Local online journalism: Online media in Dubrovnik.
12:27 - U Dubrovniku postoji sedam lokalnih internetskih portala. Portal Oko jedini je kojem se već u nazivu ne vidi lokalnost.
12:30 - Alexa rangiranje: Du list, Portal Oko, Dubrovnik net, Dubrovnik press, Kenova info i na zadnjem mjestu najstariji portal u Dubrovniku; Dubrovnik portal.
12:35 - Du list i Dubrovački vjesnik su tjedni magazini koji imaju svoje web portale, tako da su tu često objavljene najnovije priče.
12:37 - Analiza sadržaja i grafičkog dizajna dubrovačkih internetskih portala
12:40 - Fjorović smatra kako portali u Dubrovniku nisu uspjeli postići interaktivnost i potaknuti čitatelje na participaciju.
12:45 - Naglašava i kako je politička opredjeljenost urednika iznimno očita.
Predavanje dr. Mirjane Nikolić s temom Ethical
challenges and virtual power of social networks i predavanje dr. Dejan
Donova s temom The social media and their moral
dilemmas nisu se održala zbog odsustva izlagača.
Završno predavanje panela 5 je održala dr. Anita Jeličić s temom Social and
cultural aspects of virtual communities and computer-mediated communication.
12:00 Virtualni prostor neodvojiv je od suvremenog života. Komunikacija više
nije ograničena, javnost se proširila jer je svijet doista postao globalno selo. Virtualnom prostoru možemo pristupiti na različite načine jer je on refleksija stvarnog života, bilo da je riječ o privatnoj razonodi ili o društvenim pitanjima kao što je ekonomija ili politika.
12:05 Ono što je nekada bila televizija sada je Internet. Ono što se nije pojavilo na Internetu nije se ni dogodilo. Isprepletanje kulture i društva otvara novu sferu virtualnog života i pitanje je gdje se povlači granica između zbilje i nirvane.
Upravo počinje predavanje dr.sc. Jozsefa Hermana iz Mađarske. Slušamo o temi Decreasing public media - increasing alternative information in central - eastern Europe.
11:33 - O promjeni strukture medija ponekad ovisi i promjena strukture unutar političkog sustava.
11:35 - Ako se radi o monocentričnom političkom sustavu manje je slobode, dok u policentričnima građani imaju više mogućnosti izraziti se - slično je i s medijima, navodi Herman.
11:40 - Mnogo je argumenata za i protiv EU, Herman govori o balansu između centralizacije
11:42 - Krize su dobre za recentralizaciju Vlade.
11:43 - Polje političkih struja - utjecaji istoka i zapada spajaju se u jedan i tvore zajedničko političko polje.
11: 45 - S ekonomskog stajališta Herman nije optimističan po tom pitanju jer se utjecaji istoka i zapada stalno ponavljaju i sukobljavaju u istoj točki.
Na redu je predavanje Duje Bonaccia sa Sveučilišta u Zagrebu na temu Low cost real-time monitoring of public opinion usin reader's comments on news web portals.
11:47 - Osnovne javnog mnijenja. Javno mnijenje je ono po čemu se ravna i teorija i praksa masovnih medija.
11:50 - Načini mjerenja javnog mnijenja. Klasični načini: intervju, fokus grupe i sl. Novi mediji: facebook postovi, twitter, komentari korisnika...
11:53 - Ograničenja istraživačkih metoda; vrijeme (što bolje rezultate želite postići, duže vremena je potrebno pratiti mišljenja i komentare), ljudi često ne govore ono što uistinu misle, već ono što znaju da očekujete od njih da kažu i sl.
11:57 - Korisnici ponekad komentiraju i reagiraju na priče koje nisu toliko zastupljene i popularne u mainstream medijima, dok onima koje su možda prošle neopaženo u većini klasičnih medija, na webu pridaju veliku pozornost.
12:00 - Prikaz aplikacije korisne u sličnim istraživanjima
Upravo se održava predavanje dr. Ghislain Deslandesa iz Francuske na temu Social Media and Management: Ethical and Legal
Considerations.
11:35 Predavanje pokazuje kako društvene mreže utječu na menadžment te kako
je ovaj način korištenja društvenih mreža uvelike pomogao napretku menadžmenta.
Stoga se govori o 'Management 2.0'. Glavno pitanje koje se postavlja je kako da sami zaposlenici uspiju
koristiti sve prednosti novih tehnologija bez svojih kompanija. U zaposlenicima
se treba roditi želja za učenjem i korištenjem tih alata.
11:40 Kompanije su zabrinute za korištenje društvenih mreža radi opasnosti
od pravih i etičkih rizika. Velika soboda pojedinaca on-line utječe na
labilnost tvrtke te se postavlja pitanje kako pravilno koristiti društvene
mreže u poslovnom okruženju.
11:45 Odjeli za ljudske resurse i odnose s javnošću zajedno sa čelnicima
tvrtki stvaraju pravila ponašanja za svoje zaposlenike i kontroliraju ih kako
bi uspješno provodile društveni menadžment u svojoj tvrtci, što je važno za
imidž tvrtke.
11:50 Postavlja se pitanje ugrožavaju li pravila ponašanja koje zadaje
tvrtka pravo na slobodu izražavanja svojih zaposlenika. Postavlja se i pitanje
gdje je granica između poslovnih profesionalnih te javnih informacija.
11:55 Zaključak: Menadžment bi trebo voditi računa o odnosima prema
zaposlenicima, ne naređivati, a zaposlenici bi trebali razlučiti što mogu
objavljivati, a što ne.
Dr. Szymon Zylinski na ovogodišnjim Dubrovačkim Medijskim danima prezentira temu The communicational power of hitchhiking Facebook fan pages.
11:15 Izlagač govori o povijesti stopiranja, o tome zašto se ljudi boje pustiti strance u svoj automobil, kada se stopianje populariziralo. No, nakon FBI- eve kampanje o opasnostima stopiranja sve se promijenilo.
11:20 Sada putem društvenih mreža stopiranje se sve više vraća u modu. Postoji 70-ak stranica na Facebooku koje promoviraju stopiranje. Najzanimljivije su upravo one koje su osmišljene kao turistički vodiči za stopere.
11:25 Stopiranje na društvenim mrežama koristi neke nove fraze, korsiti jezik prilagođen samo ovom fenomenu. Na Facebooku stoperi dijele svoja iskustva te tako daju drugima svoje savjete. Nekoliko se osoba i proslavilo jer su stopiranjem obišli cijeli svijet.
11:30 Postoje primjeri stopiranja u dobrotvorne svrhe te je to najnoviji trend stopiranja. Na svakom mjestu na
koje se putuje skupljaju se novci koji se daju za socijalne slučajeve. Zaključak teme je da stopiranje vraća osobama vjeru u ljude.
Dr. sc. Murad Karaduman sa Sveučilišta u Turskoj u 11:00 otvorio je predavanje na temu Alternative journalism movement in opposition to mainstream journalism: 140journos as a Tweet news platform.
11:00 - Alternativni mediji i ono što ih čini takvima. Sadržaj ne kreiraju profesionalci već korisnici. Ovo u konačnici znači transformaciju medija.
11:02 - Internet novinarstvo i alternativni mediji.
11:05 - Twitter je alat sa pisanje kratkih izjava koje može pisati svatko, dopušta ljudima da dijele stvari iz svojih života unutar 140 slovnih znakova.
11:07 - Građansko novinarstvo na Twitteru: 140 Journos (traženje građanskih prava i njihove realizacije). Karaduman ističe kako je ovo dobar primjer građanskog novinarstva.
11:10 - Slideshow fotografija na temu
Upravo slušamo predavanje Beatrice Zuell sa Sveučilišta u Zagrebu i Njemačkoj. Naziv teme je Impact of social media on television media.
11:14 - Novo i drugačije ponašanje mlađih generacija. To su ljudi koji vole interakciju i participaciju i kojima je laptop drugi ekran.
11:15 - Zuell smatra i You tube društvenim medijem. Ljudi dijele programe i sadržaje (neke od njih viđene i na TV-u), komentiraju ih i raspravljaju.
11:17 - Evolucija televizije - internetska televizija - porast konkurencije
11:20 - Internetska televizija ima mogućnost interaktivnosti.
11:22 - Korisnici you tubea posvećuju puno manju pozornost sadržaju i njihova koncentracija na viđeno znatno je niža, nego kad se radi o TV gledateljima
11:23 - Second TV experience (organizacija i kontrola, dijeljenje sadržaja),
Second screen experience
11:25 - Najpopularnije TV emisije na Facebooku i Twitteru (tradicionalni TV programi koriste ih u svrhu marketinga)
11:27 Tko je zaslužan za udarne vijesti? Imaju li tu prednost društveni ili tradicionalni mediji?
11:30 Zuell zaključuje kako društveni mediji imaju veliki utjecaj na televiziju, kao klasičan medij. Utjecaj, naravno, ovisi o sadržaju koji medij nudi i ciljnim skupinama na koje je usmjeren.
