Student panel; new media tools

During Dubrovnik media days there was also a student panel which were represented by mr.sc Andrea Bender and  mr.sc. Roman John. They spoke about the new media, especially about making many errors in creating and using some websites. Actually, they presented their graduate studies; Romana John spoke about potentials of advertising agencies while Andrea Bender made a research on communication to the public of Croatian universities.

Speakers explained how to use knowingly possibilities of new media and gave many practical tips. Andrea Bender and Roman John pointed out that if you are not in the Facebook, you do not exist also in the real world. Nowadays, Internet is a place where you  buy, sell, advertise and also introduce yourself for potencial employers, so it is really an essential modern tool in the process of communication. They also claimed that is really surprising how many people do not acquire knowledge of using new media, as for example creating unclear and too poor websites in only their own mother tongue, which was  really a big mistake as should be also translated into global language, like English.

Moreover, Blog, Twitter and Facebook are the most important new media which should be properly used, but a lot of people still have problem with do this, so I think it was a really good  idea that Andrea Bender and Roman John explained the audience how to be more aware users of these media.

To conclude, Blog, Twitter and Facebook are the most important new media which should be properly used, but a lot of people still have problem with do this, so I think it was a really good  idea that Andrea Bender and Roman John explained the audience how to be more aware users of these media.

Odnosi s javnostima u Vladi : Manipulacija ili potreba?

Konferencija je zaključena okruglim stolom na kojem su sudjelovali prof. Anne Gregory, mr.sc. Aleksandra Kolarić iz Hrvatske udruge za odnose s javnostima ( HUOJ) te prof.. Marko Milosavljević, a raspravljali su o potrebi službe za odnose s javnostima u uredima Vlade. U ulozi moderatora našli su se studenti Odjela za komunikologiju, Ivica Ljubas te Gloria Mage.

Raspravu je otvorila Anne Gregory rekavši kako su u Velikoj Britaniji postoje dvije grupe PR eksperta u Vladi. Postoje javni službenici od kojih neki desetljećima rade za Vladu stoga je njihova uloga prepoznata kao izuzetno važna. Uloga im je objasniti postupke Vlade, ali ni u kojem slučaju ne smiju širiti propagandu. Druga skupina su takozvani "spin doktori" koji su politički angažirani i zastupaju interese vladajuće elite. Zakonom im je dopuštena pristranost i subjektivnost, te propagiranje stranke.

Potom je Aleksandra Kolarić stanje u Hrvatskoj nazvala kaotičnim : Who does what, how and why? Trenutačno je u Hrvatskoj u ulozi glasnogovornika osoba koja je istovremeno stranački i javni službenik što hoće reći da je stanje nesređeno i nedovoljno regulirano.  Ona zapravo ne odlučuje o komunikacijskim potezima već je za to zadužena savjetnica pri uredu Vlade koja je samo prividno volontira, a zapravo je angažirana kao konzultant od strane PR agencije koja je zadužena za Vladu Republike Hrvatske. U tom pogledu, oglasila se i Hrvatska udruge za odnose s javnostima čije Vijeće časti je taj slučaj proglasilo sukobom interesa. Reakcija Vlade bila je suprotna očekivanjima;  ukidanje službi za odnose s javnostima u svim tijelima državne uprave.

Profesor Marko Milosavljević na pitanje je li činjenica da većinu političkih članaka zapravo pišu PR-ovci manipulacija sadržajem ili potreba, obzirom da broj novinara specijaliziranih za politiku manjka, kaže kako je takav  pristup uvriježen u europskim zemljama, poput Velike Britanije.Za zemlje u regiji nije potpuno siguran, ali također smatra da je situacija slična. Još uvijek je jako puno takozvanog copy-paste novinarstva koje se bazira nanovinarskim priopćenjima. Osim u politici, događa se i da su stručnjaci određenog područja, primjerice ekonomije i  sporta,  autori  novinskih napisa. Takva praksa povećava produktivnost u smislu količine sadržaja, ali ne i kvalitete. Postavlja se pitanje koliko dodatne vrijednosti se na taj način dobija. Tako specijalizirani ljudi ne poznaju pravila novinarske struke i ne znaju na odgovarajući način prenijeti informaciju. Zato su novinari još uvijek nezamjenjivi.

Ukorak s razvojem; korak do propasti

Ključan govornik drugog panela bio je doc. dr. sc. MarkoMilosavljević , profesor s Fakulteta društvenih znanosti  u Ljubljani koji je održao predavanje na temu  „Mediji u ekonomskoj krizi“.  Naglasio je da mediji ne izvještavaju samo o krizi već su u potpunosti njome zahvaćeni.  Osim očitog ekonomskog aspekta krize,  globalni mediji proživljavaju i tehnološke poteškoće koje utječu na kvalitetu izvještavanja  stoga Milosavljević ističe kako su novinari prisiljeni ići ukorak s ubrzanim razvojem tehnologije . 

Broj novinara se neprestano povećava dok uvjeti rada postaju sve teži. Posao novinara danas podrazumijeva nepovoljne uvjete  kao što su neutvrđeno radno vrijeme i neprestano praćenje zbivanja na lokalnoj i svjetskoj razini. Slobodno vrijeme ne postoji za uspješnog novinara, javnost ne može čekati. Osim navedenih problema, novinar mora biti pripremljen za „multitasking“, odnosno sposoban izvoditi mnogobrojne aktivnosti u isto vrijeme. Na taj način gubi se usredotočenost na pojedinačne zadatke kao i njihova vrijednost.

 Ubrzan tempo zbivanja ne ostavlja novinarima vrijeme  za analiziranje činjenica.  Istraživačko novinarstvo je djelatnost koja izumire. 

Milosavljević ističe kako je za takvu vrstu novinarstva potrebno vrijeme i novac, a to je upravo ono što si mediji ne mogu priuštiti. Nemogućnost provjere informacija odrazila se na vjerodostojnost medijskog sadržaja.  Zapošljavanje  stručnjaka sa područja ekonomije, prava ili sporta postalo je praksom . Stoga uz sve probleme kojim su opterećeni novinari postoji i stalni pritisak gubitka posla.

U drugom dijelu izlaganja, Milosavljević se usredotočio na krizu medija u regiji  gdje su svi navedeni problemi posebno izraženi, a tiču se ograničenosti tržišta i mogućnosti .O ograničenosti potencijala možda najbolje govori činjenica kako: „More people ride New York's city buses everyday then live in Slovenia“ ( U New Yorku se više ljudi vozi u autobusima nego što Slovenija ima stanovnika.“)

Novinarstvo kakvo imamo ovdje ne može se mjeriti sa snagom vodećih europskih i svjetskih medija stoga ga javnost zanemaruje. Često u ovim ograničenim mogućnostima novinari nemaju opciju pridržavati se poslovnih normi nego raditi sve u svojoj moći da bi opstali. Takvi neetični postupci rezultiraju gubitkom vjerodostojnosti što povećava mogućnost da mediji neće doživjeti završetak krize.

„Šizofrenija na tržištu - zakoni u fioci“

Profesorica Dubravka Valić Nedeljković sa Sveučilišta u Novom Sadu progovorila je o stanju srpsikh medija u kontekstu ekonomske samoodrživosti. Navela je neke od najvažnijih problema koji koče medijski napredak u nama susjednoj zemlji.  Kako se u današnjem kapitalističkom društvu sve vrti oko novca tako je on presudan faktor i u svijetu medija. U Srbiji je vlasnička struktura istih netransparentna;  često iza njih stoje tajkuni koji osim što utječu na medije imaju snažan utjecaj i na vladajuću elitu. No, upravo je ta ista vladajuća elita jedna od najvećih marketinških agencija u zemlji čiji udio u oglašavanju iznosi oko tri četvrtine reklamnog prostora.  Stoga ne iznenađuje činjenica da brojni zakoni ostaju „u ministrovoj fioci“  u korist vlasnika medija.

Iz svega ovoga proizlazi neuređeno odnosno „šizofreno“ tržište, kako ga je opisala Valić Nedeljković  gdje postoji više od stotinu piratskih radio i TV postaja. Javni medijski servis je na rubu bankrota. Novinarske plaće iznose dvjestotinjak eura, a čak osam od dvanaest izdavača dnevnih novina posluje u gubitku!!

Najreprezentativniji primjer ovog nereda koji vlada na medijskoj sceni Srbije je RTV Vojvodina.
„Upravni odbor ove televizijske kuće objavio je da će „ugasiti struju“ zbog velikih financijskih gubitaka koji su uzrokovani šokantnom  izjavom prvog potpredsjednika srbijanske Vlade, Aleksandra Vučića, koja je usput i nelegalna. “
Na svom Twitter profilu objavio je da se pretplata na televiziju ionako ukida pa da je građani sukladno tome ne trebaju ni plaćati. Izjava je izazvala medijsku „buru“ , a građani su (naravno) pretplatu prestali plaćati.

Ova profesorica sa trideset godina novinarskog iskustva moguća rješenja vidi u osnivanju nezavisnog fonda za financiranje javnog medijskog servisa, racionalizaciji troškova te digitalizaciji Srbije koja bi se trebala provesti 2015.  Time bi zakoni, umjesto da budu u fioci, obuzdali tržišnu šizofreniju.

Kritički aspekti medijske krize u Grčkoj

Sljedeći je  izlagao dr. sc. Yiannis Mylonas sa švedskog Lund sveučilišta koji je na primjeru grčkih mainstream medija progovorio o krizi u političkom i kulturalnom kontekstu. Navodi kako se bavi istraživanjem krize ne samo na primjeru Grčke već i Skandinavije iako kriza na sjeveru nije toliko izražena kao na jugu Europe te posebno izdvaja tendencije jačanje ekstremne desnice u političkom kontekstu potonjih. (Izlaganje o Skandinaviji )

Nadalje, smatra kako je globalna kriza zapravo  kriza neoliberalizma .U zadnje tri godine država se nije maknula s početne pozicije u rješavanju krize. Kako postoji spektakularizacija i tabloidizacija medija tako se istovremeno i krizu prikazuje na senzacionalistički način što je naročito prisutno u tabloidima s pitanjima poput  "Kada će nastupiti kolaps?" čime se samo potencira i ionako ozbiljno stanje.Kriza u Grčkoj je prema Mylonasu  moralno i  kulturalno koncipirana jer smatra kako su pretjerana rastrošnost i  život iznad mogućnosti fundamentalno doveli do ovakvog stanja.

Osim toga, kaže kako je još uvijek teško nadvladati svojevrsni stereotip "lijenog Grka"  kojeg na neki način stvaraju i kataliziraju i turisti iako prema istraživanjima ekonomista  prosječan reporter u Grčkoj radi duže nego u ostalim europskim zemaljama.

Analizu sadržaja proveo je na primjeru grčkog lista Ekathemerini, koji izlazi od 1990. ,a  u vlasništvu je utjecajne grčke obitelji Allafousus, svojevrsnih medijskih mogula na primjeru Grčke.   Pitanja koja je postavio bila su " Što javnost zna o krizi, kako dobija te informacije i kako su one uokvirene?" te " Može li javna sfera išta promijeniti po pitanju krize?" Mylonas je proveo istraživanje u dvije etape, a protezalo se kroz četiri godine s početkom u rujnu 2009. počevši od rastuće krize, nepovjerenja u mogućnost vraćanja zajmova i masovne proteste uzrokovane nesređenim, gotovo kaotičnim stanjem pa do uspostave nove Vlade. Zaključci su kako je svatko u državi odgovoran za krizu, ne samo Vlade, biznismeni i velike korporacije već je odgovornost na svakom pojedincu. U društvu nema dovoljno kritičkog mišljenja niti dovoljno informacija za stvaranje mišljenja te se naglašavaju odabrani primjeri da bi se potvrdile određene pretpostavke, problem je u kontekstualizaciji.

 " The individualists are to blame really, it is a so called culture of anomy." 

 (Treba kriviti pojedince jer tako se stvara društvena anomija.)

Next speaker was dr. sc. Yiannis Mylonas from the Swedish Lund University. He discussed the Greek mainstream media which presented the readers only the news about crisis lacking critical  point of view. Yiannis Mylonas highlighted that the crisis was not only visible in Greece, but also in the north part of Europe, Scandinavia,  even if it was not so visible like in the southern Europe.

According to Yiannis Mylonas, it was caused by some orthodoxed right-wing political party which was strengthening the power in the southern Europe. What is more, scientists claimed that the global crisis was actually a crisis of neoliberalism and nothing more. Furthermore, during the last three years, the state did completely nothing to resolve this problem even if it had some eligible initial solutions for such serious crisis. Unfortunately, this media crisis was also visible framed in some tabloids with questions like "When will come the collapse?” which made this situation more dramatic, serious and spectacular for every citizen around the world.

He considers that the media highlighted that the crisis in Greece was caused by the Greek’s excessive extravagance lifestyle. In addition, crisis was shown in many international mass media which also created a new stereotype of the “lazy Greek”. Moreover, speaker made an analyse of the content of Greek’s Ekathemerini newspapers owned by the influential Greek families Allafousus who were well-known as peculiar media moguls in Greece.

The main questions during this speech were “What the public knows about the crisis and how mass media frame some information for public audience?" and "Is any possibility that the public sphere will be able to change anything to defeat this crisis?”. What is the most interesting in this press is the fact that a case study was divided into two phases and lasted four years (it started on September 2009 when one could have easily observed the growing crisis with many chaotically riots which and finally in establishment of the new government). To sum up, everyone was responsible for the crisis and not only the government, businessmen and large corporations as many people thought. Public opinion should remember that not only companies critical thinking and enough information about the economic situation in the state, but almost every citizen should observe the domestic market. The conclusion is that the crisis should be addressed to individuals because it is perceived as a crisis of an individual person, members of the society, a moral and cultural crisis where a so called culture of anomy is created. 

Krivci za financijsku krizu: ekonomisti ili PR-ovci?

Prof. dr.hab. Ryszard Lawniczak sa Vojno - tehnološkog sveučilišta iz Varšave započeo je izlaganje anegdotom sa skupa ekonomista na kojeg je bio pozvan prije nekoliko godina kada je izlagao slično predavanje kao i za Medijske dane. Jedna grupica ekonomista entuzijastično je prihvatila njegove riječi. Ta ga je reakcija začudila, ali i zabrinula, te ih je pitao za objašnjenje na što su mu rekli da im je laknulo te da im je „otvorio oči“ svojim govorom jer krivci za krizu zapravo i nisu ekonomisti već PR stručnjaci.  Potom je znakovito pogledao stručnjakinju za odnose s javnostima Anne Gregory. Izlaganje se nastavilo u malo ozbiljnijem i činjeničnijem tonu. 

Budući da i studenti sa ERASMUS programa razmjene također sudjeluju u objavama koje se tiču konferencije s medijskih dana, studentice iz Poljske, Aleksandra i Alice, dobile su zadatak izvijestiti o čemu je pričao njihov sunarodnjak.

Professor Ryszard Lawniczak from Military University of Technology in Warsaw, Poland spoke about PR`s contribution to the global financial and economic crisis. During his speech, he tried to explain the main reasons of economic crisis as well as to persuade that not only economists are responsible for this situation, but also people who work in PR agencies. The main question of the speech was not only: who is responsible for present crisis and the collapse in 2008/2009, but also: what is exactly the role of a public relation specialists in the image repair campaign of business and mainstream economic theory. According to Ryszard Lawniczak, „world financial crisis reveals a lot of false, or idealistic assumption in the PR“ and the main issues are: managerial greed and social irresponsibility. He also mentioned some American orthodox ideology which was concentrated on TINA ideology - „There is no alternative“ as well as some statement like „ What is good for Wall Street, is good for America“. Moreover, Ryszard Lawniczak also said something about some „facial saving“ campaigns for neoliberalism theory, which is now completely overabused by PR` agencies.

He concluded with a sentence that „Public relations industry has contributed to and may be held partly responsible for the 2008/2009 financial crisis and the recent collapse“ and added that his colleagues, the economists, were not absolutely right putting the blame on the PR people.

Profesor Ryszard Lawniczak sa Vojno - tehnološkog sveučilišta u Varšavi govorio je o doprinosu službe odnosa s javnostima i utjecaju na globalnu financijsku odnosno ekonomsku krizu, kako je naveo i u naslovnom slajdu svog izlaganja. U svom govoru nastojao je objasniti glavne razloge / uzroke ekonomske krize kao i uvjeriti nazočne da nisu samo ekonomisti odgovorni za aktualnu situaciju i već i zaposlenici PR agencija. Pitanje nije bilo samo tko je odgovoran za aktualnu krizu i kolaps 2008. / 2009.  već i koja je uloga stručnjaka odnosa s javnostima u popravljanju imidža i mainstream ekonoske teorije. Prema Ryszardu Lawniczaku „...svjetska financijska kriza otkriva velik broj lažnih, idealističkih pretpostavki u PR-u“  te su ključni problemi menadžerska pohlepa i neodgovornost prema društvu.

Također je spomenuo američku ortodoksnu, krutu ideologiju koja se fokusirala na TINA ideologiji što je kratica za „There is no alternative“  - Nema alternative te izjavu kako je ono što je dobro za Wall street istovremeno dobro i za Ameriku. Nadalje, Lawniczak je govorio kako PR agencije sada kompletno zloupotrebljavaju  kampanje za spašavanje imidža iz teorije neoliberalizma.

Zaključio je izlaganje tezom kako je industrija odnosa s javnostima  (PR industrija) doprinijela i može se smatrati djelomično odgovornom za financijsku krizu te kolaps  iz 2008 / 2009.  Stoga njegovi kolege, ekonomisti sa početka izlaganja, nisu bili u potpunosti u pravu kad su svalili krivnju na ljude iz PR industrije.

Odgovorna komunikacija srce je svake organizacije

Drugi panel započeo je u subotu ujutro izlaganjem  Anne Gregory, britanske stručnjakinje za medije i odnose s javnostima koja je ujedno i predavač na Sveučilištu Leeds u Ujedinjenom Kraljevstvu. 

U svojem predavanju istaknula je kako su pohlepa, nemar prema javnosti te nedostatak integriteta u organizacijama doveli do ekonomske krize. To je rezultiralo nepovjerenjem javnosti te navelo stručnjake za odnose s javnostima, takozvane PR-ovce, da preusmjere polazišnu točku razvoja organizacija. One se više ne nameću svijetu kao već oblikovane i ustaljene kompanije, već se oblikuju oko mišljenja i očekivanja javnosti.

Gregory je također navela  ključne uloge koje zauzima odjel za odnose s javnostima u jednoj tvrtci. Ona govori o PR-u kao ideološkom vođi koji će voditi računa o organizacijskim vrijednostima, o PR-u kao navigatoru; kompasu koji će davati smjernice razvoju organizacije. Naglašava kako je najvažniji dio cijele priče implementacija to jest sprovođenje plana komunikacije u djelo. Komunikacija je  postala glavni kapital svake organizacije, njezina esencija, srce, a ugled mjerilo učinkovitosti.

Prezentaciju je završila citatom Abrahama Lincolna : „Javno mnijenje je sve, sa njim ništa ne može propasti a bez njega ništa uspjeti!“

                         Posao službi za odnose s javnostima: Svinja sa šminkom i ogrlicom - uljepšavanje stvarnosti 

Panel se nastavio pitanjima kada je Marko Milosavljevič sa slovenskog sveučilišta pitao: „ Kako razlikovati istinite pokušaje približavanja zajednici takozvani socially responsible actions i blijede pokušaje zavaravanja i obmanjivanja javnosti pretjeranom brigom? Na što je ona ukratko rekla kako znamo kada govore istinu kad im djela podupiru riječi i kada imamo pristup njihovim objavama koje daju pravi uvid u funkcioniranje službe.

 

Čitavo izlaganje možete poslušati na Streamu DMD_2013 

Mediji oslobođeni tržišnih prinicpa

Nadalje je izlagala dr.sc. Viktorija Car sa Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba koja smatra kako javni medijski servis mora biti dostupan svima pod istim uvjetima, a njegove glavne zadaće su informirati, obrazovati i zabaviti bez političkog i ekonomskog utjecaja.

 U doba nove tehnologije svatko može objaviti informaciju dakle zadaća javnog medjskog servisa više nije samo informirati. Novinar mora istraživati, provjeriti informacije i staviti ih u društveni, politički i ekonomski kontekst.  Obrazovanje koje je danas dostupno svima pada u drugi plan, a zabava koja je također na svakom koraku ne može više biti jedna od glavnih zadaća javnog servisa.

Od početka novog tisućljeća počinje revolucija medija u novom, digitalnom okruženju. Pitanje koje se postavlja jest da li su u tom novom okruženju zadaće javnog medijskog servisa ostale iste.

Makedonska iskustva (ne) ovisnosti medija

Prvi izlagač ovogodišnjih Medijskih dana bio je dr.sc. Dejan Donev koji je prezentirao temu " (Ne)ovisnosti medija o ekonomskim i političkim utjecajima u Republici Makedoniji.  Kao glavne probleme u svojoj državi ističe svakodnevnu političku zloupotrebu medija i uređivačku koncepciju koja je uvjetovana vlasničkom strukturom. Reprezentativni primjer ovakvog stanja je odlazak novinara Aca Tomljanova iz televizijske kuće T1 zbog poticanja na neetično ponašanje. Tomljanov smatra kako se televizije u Makedoniji koriste za marketinško prezentiranje privatnih korporacija i manipulaciju u korist političkih stranaka. 

 

Slijeva nadesno:  dr.sc. Dejan Donev, dr.sc. Božo Skoko, dr. sc Dubravka Valić Nedeljković, dr. sc. Boris Beck, dr.sc Viktorija Car te moderator dr. sc. Igor Kanižaj

Makedonska  medijska scena izložena je stalnim udarcima političkih i ekonomskih elita što dovodi do neslobode i netransparentnosti medijskog djelovanja. Ono što prijeko nedostaje jest prostor za javnu debatu. 

Moderator skupa, Kanižaj, provokativno postavlja  pitanje je li  željeno stanje utopija?! Donev zaključuje svoje izlaganje odgovorom kako se vjerojatno ne bi bavio novinarstvom da ima takav stav i da je javno mnijenje temelj demokratcji kakvom bi se u makedonskoj, a i globalnoj medijskoj sceni trebalo težiti. 

 

Medijski dani 2013 - Stanje medija kroz prizmu svjetske ekonomske krize

Konferenciju  je svečano otvorio dugogodišnji predsjednik organizacijskog odbora doc.dr.sc. Mato Brautović pozdravivši nazočne na hrvatskom i engleskom jeziku.  U svom uvodnom izlaganju ističe kako za trenutačno ekonomsko stanje teret krivnje definitivno ne pada na novinare, ali istovremeno smatra da je  njihova ulogu u odgovornom informiranju javnosti velika, bez obzira na uvjete stvaranja sadržaja. 

 

" Mediji proživljavaju svoje najteže dane; dokaz tome je porast broja otpuštenih novinara u svim medijima . Prema Međunarodnoj udruzi novinara u posljednje tri godine u Europi je posao izgubilo oko 15 tisuća novinara, dok u Hrvatskoj brojka iznosi oko tri tisuće." navodi Mato Brautović.

 

 

Međutim, pesimističan ton ubrzo je prekinuo pročelnik Odjela za komunikologiju, doc. dr.sc  Đorđe Obradović primjetivši kako je naša država, a time i medijska scena od svog nastanka u krizi, pa smo

zapravo i prilagođeni takvim uvjetima. Usprkos tome smatra  temu konferencije izuzetno važnom i aktualnom te se pozdravlja poželivši nazočnima uspješnu konferenciju i ugodan boravak u Dubrovniku.

Pripreme za deveto izdanje Dubrovačkih medijskih dana

Ove su godine oko skupa angažirana čak dvadesetorica studenata volontera. Počevši od prijenosa uživo što je i najzahtjevniji dio zadataka, dakle kamermanskog posla preko izvještavanja na društvenim mrežama: Dubrovnik Media days - Facebook, Profil Medijskih dana na Twitteru te preko platforme blogspot.com - Blog za Medijske dane čije sadržaje upravo čitate. 

Združena ekipa kamermana i blogera

Ništa manje važni niti zahtjevni nisu ni poslovi oko prijave i registracije akreditiranih, gostujućih predavača.

Budući da su već u početnom stadiju skupa akreditirani brojni novinari, medijski eksperti te analitičari, takozvani "registration desk" imao je pune ruke posla dijeleći im akreditacije, programe, prigodne brošure o Sveučilištu u Dubrovniku te neizostavne podatke za bežični pristup internetu.

Studentice diplomskog studija "Mediji", volonterke skupa

Naša uloge je informirati vas o govornicima, temama panela te zaključcima pojedinih predavanja.A ako ste kojim slučajem u blizini, još se uvijek stignete pridružiti i nazočiti konferenciji na adresi Branitelja Dubrovnike 43, Sveučilišni kampus Dubrovnik ( Sveučilište u Dubrovniku)

Ugodno čitanje žele vam

Maro, Karmen, Ivana, Alice i Aleksandra

( Sva pitanja vezana uz tematiku 9. Medijskih dana moguća su u komentarima. Sugestije i prigovori su dobrodošli! )

Program DMD 2013

October 11-12, 2013

P R O G R A M

Media and the Economic Crisis

With the support from Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatia, Dubrovnik-neretva County, Student Center University of Dubrovnik and Student Council University of Dubrovnik

OCTOBER 11, 2013

15:00-16:30 Registration

16:30-17:00 OPENING CEREMONY (Large auditorium)

Speakers:

President of Organization Committee DMD

dr. Mato Brautović

Vice rector of the University of Dubrovnik

dr. Vlatko LIpovac, vice-rector

17:00 - 19:30 PANEL 1: CREDIBILITY OF THE MEDIA: INFLUENCE OF ECONOMY AND SPECIFICITIES OF THE REGION

Moderator dr. Viktorija Car, University of Zagreb, Faculty of Political Science, CROATIA

Part of the  4^th regional conference Credibility of the media / Vjerodostojnost medija

In Croatian, Serbian and Bosnian language

dr. Dean Donev, FYROM

(Ne)ovisnosti medija ekonomskim i političkim utjecaja u Republici Makedoniji / (In) dependence of the media from the economic and political influence in Republic of Macedonia

dr. Viktorija Car, University of Zagreb, CROATIA

Mediji i javni interes: modeli za djelovanje i opstanak izvan tržišnih okvira / Media and public interest: models for action and survival outside the market framework

prof. Rade Veljanovski , University of Belgrade, SERBIA

Mediji bez oglasa – utopija ili realna mogućnost / Media without ads - Utopia or reality

dr. Boris Beck, University of Zagreb, CROATIA

Poslovanje online medija i formiranje virtualne zajednice: laudato.hr, femina.hr, knjigomat.com, dpkm.org  / Business of online media and the formation of virtual communities: laudato.hr, femina.hr, knjigomat.com, dpkm.org

dr. Božo Skoko, University of Zagreb, CROATIA

Vjerodostojnost i profesionalizam medija te medijske slobode u Bosni i Hercegovini – percepcija građana od 2009. do 2013. / Credibility and professionalism of the media and media freedom in Bosnia and Herzegovina - the perception of citizens from 2009 to 2013

dr. Igor Kanižaj, University of Zagreb, CROATIA

Kako je tržišni model novinarstva utjecao na kvalitetu i vjerodostojnost medija u Hrvatskoj? / How the journalism market model affected the quality and credibility of the media in Croatia?

20:00 DINNER

OCTOBER 12, 2013

09:30-11:00 PANEL 2: GOVERNMENT, CORPORATIONS AND THEIRS PUBLIC RELATIONS IN ECONOMIC CRISIS

Keynote speaker: prof. Anne Gregory, Leeds Metropolitan University, UK

Building Character from the Inside – the Role of Public Relations In Restoring Trust

prof. Najil Kurtić, Unversity of Tuzla, BIH

dr. Zarfa Hrnjić Kuduzović, Unversity of Tuzla, BIH

Applicability of the transparent communication principle for organizations in crisis’ situations

prof. Ryszard ŁAWNICZAK, Military University of Technology, Warsaw, POLAND

Public relation’s contribution to the global financial/economic crisis

Yiannis Mylonas, Lund University, SWEDEN

Crisis, austerity and opposition in mainstream media discourses of Greece

dr. Domagoj Bebić, University of Zagreb, Faculty of Political Science, CROATIA

Milica Vucković, PhD candidate at the University of Ljubljana, SLOVENIA

E-governance at work: evaluation of city web sites in Croatia from 2011 to 2013

dr. Davor Ljubimir, University of Dubrovnik, CROATIA

Thus spoke F.W. Engdahl

Josip Mikulić, PhD student at the University of J.J Strossmayer, CROATIA

Sandra Buratović, PhD student at the University of J.J Strossmayer, CROATIA

Francesca Vlašić, PhD student at the University of J.J Strossmayer, CROATIA

The Impact of Communication with Guests on the Success of the Hotel Business

11:00-11:30 COFFEE BREAK

11:30-13:30 PANEL 3: MEDIA IN THE CRISIS

Keynote speaker:  dr. Marko Milosavljevič, University of Ljubljana, SLOVENIA

Media in the Economic Crisis

prof. Dubravka Valic Nedeljkovic, University of Novi Sad, SERBIA

Aleksandar Nedeljkovic, University of Novi Sad, SERBIA

“Europe here and there” in the context of economic self-sustainability of media in Serbia and in the region

dr. Viktorija Car, University of Zagreb, Faculty of Political Science, CROATIA

dr. Igor Kanižaj, University of Zagreb, Faculty of Political Science, CROATIA

Strategies for Media Reforms in Croatia – How to Save Quality Journalism and the Media of Public Interest

dr. Nataša Ružić, University of Montenegro, MONTENEGRO

Influence of the editorial policy on reporting on economic crisis in the Montenegrin print media

dr. Alaaddin F. Paksoy, Anadolu University, TURKEY

Economic crisis in the EU and its impact on how Turkey’s EU membership is covered in news media:

A case study on Financial Times

Iva Milanović Litre, PhD student at the University of J.J Strossmayer, CROATIA

Zvonimir Grgas, PhD student at the University of J.J Strossmayer, CROATIA

The Economic Crisis and the New Media: A Double Influence on the Future of Newspapers

Vuk Kešelj, University of Novi Sad, SERBIA

Nikola Marković, University of Novi Sad, SERBIA

Media Reporting on Economic Crisis in the EU - Case of Serbia

dr. Đorđe Obradović, University of Dubrovnik, CROATIA

dr. Helena Brautović, University of Dubrovnik, CROATIA

Necessity of Strengthening Communication Experts' Competencies under Economic Crisis Conditions

dr. Slobodan Hadžić, CROATIA

dr. Anita Jeličić, University of Dubrovnik, CROATIA

The role of independent regulators and media policy in the new media environment in the context of the crisis of the media industry

dr. Blanka Jergović; University of Zagreb, Centre for Croatian Studies  and Croatian Radio, CROATIA

Anđelka Raguž; University of Zagreb, Centre for Croatian Studies, CROATIA

The influence of economic crisis on science in the media

Silvija Batos, University of Dubrovnik, CROATIA

Youth Magazines Overcoming Crisis: Critical Socio- Cultural Issues

mr. Zdravko Kedžo, University of Dubrovnik, CROATIA

Communication in crisis situations - role of local radio

13:30-15:00 LUNCH BREAK

15:00-16:30 STUDENT PANEL

Moderator: prof. Anne Gregory, Leeds Metropolitan University, UK

Romana John, ma

Use of the website and new media tools: Example of advertising agencies in Croatia

Andrea Bender, ma

Use of online tools for promotion of institution of higher education

Lucija Komajić, ma

Business journalism between the public and corporations

Doris Vodopić Alavanja, ma

European enlargement policy: Case study Croatia

16:30-16:45 PRESENTATION OF STUDENT COUNCIL

17:00-18:00 ROUND TABLE: GOVERNMENT AND PUBLIC RELATIONS: MANIPULATION OR NECESSITY?

prof. Anne Gregory, Leeds Metropolitan University, UK

mr. Aleksandra Kolarić, Croatian Public Relations Association, CROATIA

dr. Marko Milosavljevič, University of Ljubljana, SLOVENIA

dr. Domagoj Bebić, University of Zagreb, CROATIA