U 13 sati započela je završna diskusija kojom će se ujedno i zaključiti osmi Dubrovački medijski dani. Moderatori panela prave kratak pregled tema i predavača koje smo imali priliku čuti za vrijeme trajanja ove dvodnevne konferencije. Organizator konferencije dr.sc. Mato Brautović zahvalio se svim predavačima na sudjelovanju i naglasio kako je posebno ponosan na svoje studente koji su putem društvenih mreža uživo izvještavali o konferenciji. Upravo je u tijeku dodjela certifikata o sudjelovanju. Ovime su završeni još jedni Medijski dani koje ste, osim na ovom blogu, mogli uživo pratiti i na Facebook profilu i stranici, Google + mreži, Twitteru i putem live streaminga.
U tijeku je predavanje dr. Ksenije Žlof iz Croatia Airlinesa i mr. Zlatka Herljevića iz Presscuta. Slušamo predavanje na temu Journalists' perception of the significance of social networks in the production of media contents.
12:08 - Vjeruju li novinari informacijama objavljenim na društvenim mrežama? 13 hrvatskih novinara podijelilo se u dvije fokus grupe kako bi sudjelovali u istraživanju. U prvoj grupi bilo je šest, u drugoj sedam novinara.
12:10 - Teme provedenog istraživanja: politika i društvene mreže, kredibilitet, utjecaj PR-a na društvene mreže itd.
12:12 - Istraživanje je pokazalo kako svi ispitanici imaju profile na društvenim mrežama, većina njih na Facebooku. Samo jedna ispitanica izjavila je kako uopće ne koristi društvene mreže. Većina ih smatra kako su više korisne nego štetne. Najvećom vrijednošću Facebooka smatraju mogućnost feedbacka.
12:15 - Većina ispitanih novinara smatra društvene mreže važnim dijelom društvenog života, no ipak im zamjeraju to što su zamijenile klasična druženja. Također, navode kako društvene mreže nisu u mogućnosti drastično mijenjati nečija politička uvjerenja i stavove.
12:20 - Kredibilitet - lažni profili i netočne informacije.
12:25 - Zaključak: ispitanici većinom koriste Facebook i Twitter u slobodno vrijeme, smatraju ih vrlo korisnima jer nude mogućnost brzog komuniciranja s ostatkom svijeta. Međutim, ne oslanjaju se na njih u svojoj profesiji i smatraju kako je potrebna veće razina verifikacije podataka i informacija, te bolja kontrola manipulacije. Većina ipak drži kako su društvene mreže više korisne nego štetne.
Posljednje predavanje na ovogodišnjim Dubrovačkim medijskim danima upravo će održati Anuška Fjorović na temu Local online journalism: Online media in Dubrovnik.
12:27 - U Dubrovniku postoji sedam lokalnih internetskih portala. Portal Oko jedini je kojem se već u nazivu ne vidi lokalnost.
12:30 - Alexa rangiranje: Du list, Portal Oko, Dubrovnik net, Dubrovnik press, Kenova info i na zadnjem mjestu najstariji portal u Dubrovniku; Dubrovnik portal.
12:35 - Du list i Dubrovački vjesnik su tjedni magazini koji imaju svoje web portale, tako da su tu često objavljene najnovije priče.
12:37 - Analiza sadržaja i grafičkog dizajna dubrovačkih internetskih portala
12:40 - Fjorović smatra kako portali u Dubrovniku nisu uspjeli postići interaktivnost i potaknuti čitatelje na participaciju.
12:45 - Naglašava i kako je politička opredjeljenost urednika iznimno očita.
Predavanje dr. Mirjane Nikolić s temom Ethical
challenges and virtual power of social networks i predavanje dr. Dejan
Donova s temom The social media and their moral
dilemmas nisu se održala zbog odsustva izlagača.
Završno predavanje panela 5 je održala dr. Anita Jeličić s temom Social and
cultural aspects of virtual communities and computer-mediated communication.
12:00 Virtualni prostor neodvojiv je od suvremenog života. Komunikacija više
nije ograničena, javnost se proširila jer je svijet doista postao globalno selo. Virtualnom prostoru možemo pristupiti na različite načine jer je on refleksija stvarnog života, bilo da je riječ o privatnoj razonodi ili o društvenim pitanjima kao što je ekonomija ili politika.
12:05 Ono što je nekada bila televizija sada je Internet. Ono što se nije pojavilo na Internetu nije se ni dogodilo. Isprepletanje kulture i društva otvara novu sferu virtualnog života i pitanje je gdje se povlači granica između zbilje i nirvane.
Upravo počinje predavanje dr.sc. Jozsefa Hermana iz Mađarske. Slušamo o temi Decreasing public media - increasing alternative information in central - eastern Europe.
11:33 - O promjeni strukture medija ponekad ovisi i promjena strukture unutar političkog sustava.
11:35 - Ako se radi o monocentričnom političkom sustavu manje je slobode, dok u policentričnima građani imaju više mogućnosti izraziti se - slično je i s medijima, navodi Herman.
11:40 - Mnogo je argumenata za i protiv EU, Herman govori o balansu između centralizacije
11:42 - Krize su dobre za recentralizaciju Vlade.
11:43 - Polje političkih struja - utjecaji istoka i zapada spajaju se u jedan i tvore zajedničko političko polje.
11: 45 - S ekonomskog stajališta Herman nije optimističan po tom pitanju jer se utjecaji istoka i zapada stalno ponavljaju i sukobljavaju u istoj točki.
Na redu je predavanje Duje Bonaccia sa Sveučilišta u Zagrebu na temu Low cost real-time monitoring of public opinion usin reader's comments on news web portals.
11:47 - Osnovne javnog mnijenja. Javno mnijenje je ono po čemu se ravna i teorija i praksa masovnih medija.
11:50 - Načini mjerenja javnog mnijenja. Klasični načini: intervju, fokus grupe i sl. Novi mediji: facebook postovi, twitter, komentari korisnika...
11:53 - Ograničenja istraživačkih metoda; vrijeme (što bolje rezultate želite postići, duže vremena je potrebno pratiti mišljenja i komentare), ljudi često ne govore ono što uistinu misle, već ono što znaju da očekujete od njih da kažu i sl.
11:57 - Korisnici ponekad komentiraju i reagiraju na priče koje nisu toliko zastupljene i popularne u mainstream medijima, dok onima koje su možda prošle neopaženo u većini klasičnih medija, na webu pridaju veliku pozornost.
12:00 - Prikaz aplikacije korisne u sličnim istraživanjima
Upravo se održava predavanje dr. Ghislain Deslandesa iz Francuske na temu Social Media and Management: Ethical and Legal
Considerations.
11:35 Predavanje pokazuje kako društvene mreže utječu na menadžment te kako
je ovaj način korištenja društvenih mreža uvelike pomogao napretku menadžmenta.
Stoga se govori o 'Management 2.0'. Glavno pitanje koje se postavlja je kako da sami zaposlenici uspiju
koristiti sve prednosti novih tehnologija bez svojih kompanija. U zaposlenicima
se treba roditi želja za učenjem i korištenjem tih alata.
11:40 Kompanije su zabrinute za korištenje društvenih mreža radi opasnosti
od pravih i etičkih rizika. Velika soboda pojedinaca on-line utječe na
labilnost tvrtke te se postavlja pitanje kako pravilno koristiti društvene
mreže u poslovnom okruženju.
11:45 Odjeli za ljudske resurse i odnose s javnošću zajedno sa čelnicima
tvrtki stvaraju pravila ponašanja za svoje zaposlenike i kontroliraju ih kako
bi uspješno provodile društveni menadžment u svojoj tvrtci, što je važno za
imidž tvrtke.
11:50 Postavlja se pitanje ugrožavaju li pravila ponašanja koje zadaje
tvrtka pravo na slobodu izražavanja svojih zaposlenika. Postavlja se i pitanje
gdje je granica između poslovnih profesionalnih te javnih informacija.
11:55 Zaključak: Menadžment bi trebo voditi računa o odnosima prema
zaposlenicima, ne naređivati, a zaposlenici bi trebali razlučiti što mogu
objavljivati, a što ne.
Dr. Szymon Zylinski na ovogodišnjim Dubrovačkim Medijskim danima prezentira temu The communicational power of hitchhiking Facebook fan pages.
11:15 Izlagač govori o povijesti stopiranja, o tome zašto se ljudi boje pustiti strance u svoj automobil, kada se stopianje populariziralo. No, nakon FBI- eve kampanje o opasnostima stopiranja sve se promijenilo.
11:20 Sada putem društvenih mreža stopiranje se sve više vraća u modu. Postoji 70-ak stranica na Facebooku koje promoviraju stopiranje. Najzanimljivije su upravo one koje su osmišljene kao turistički vodiči za stopere.
11:25 Stopiranje na društvenim mrežama koristi neke nove fraze, korsiti jezik prilagođen samo ovom fenomenu. Na Facebooku stoperi dijele svoja iskustva te tako daju drugima svoje savjete. Nekoliko se osoba i proslavilo jer su stopiranjem obišli cijeli svijet.
11:30 Postoje primjeri stopiranja u dobrotvorne svrhe te je to najnoviji trend stopiranja. Na svakom mjestu na
koje se putuje skupljaju se novci koji se daju za socijalne slučajeve. Zaključak teme je da stopiranje vraća osobama vjeru u ljude.
Dr. sc. Murad Karaduman sa Sveučilišta u Turskoj u 11:00 otvorio je predavanje na temu Alternative journalism movement in opposition to mainstream journalism: 140journos as a Tweet news platform.
11:00 - Alternativni mediji i ono što ih čini takvima. Sadržaj ne kreiraju profesionalci već korisnici. Ovo u konačnici znači transformaciju medija.
11:02 - Internet novinarstvo i alternativni mediji.
11:05 - Twitter je alat sa pisanje kratkih izjava koje može pisati svatko, dopušta ljudima da dijele stvari iz svojih života unutar 140 slovnih znakova.
11:07 - Građansko novinarstvo na Twitteru: 140 Journos (traženje građanskih prava i njihove realizacije). Karaduman ističe kako je ovo dobar primjer građanskog novinarstva.
11:10 - Slideshow fotografija na temu
Upravo slušamo predavanje Beatrice Zuell sa Sveučilišta u Zagrebu i Njemačkoj. Naziv teme je Impact of social media on television media.
11:14 - Novo i drugačije ponašanje mlađih generacija. To su ljudi koji vole interakciju i participaciju i kojima je laptop drugi ekran.
11:15 - Zuell smatra i You tube društvenim medijem. Ljudi dijele programe i sadržaje (neke od njih viđene i na TV-u), komentiraju ih i raspravljaju.
11:17 - Evolucija televizije - internetska televizija - porast konkurencije
11:20 - Internetska televizija ima mogućnost interaktivnosti.
11:22 - Korisnici you tubea posvećuju puno manju pozornost sadržaju i njihova koncentracija na viđeno znatno je niža, nego kad se radi o TV gledateljima
11:23 - Second TV experience (organizacija i kontrola, dijeljenje sadržaja),
Second screen experience
11:25 - Najpopularnije TV emisije na Facebooku i Twitteru (tradicionalni TV programi koriste ih u svrhu marketinga)
11:27 Tko je zaslužan za udarne vijesti? Imaju li tu prednost društveni ili tradicionalni mediji?
11:30 Zuell zaključuje kako društveni mediji imaju veliki utjecaj na televiziju, kao klasičan medij. Utjecaj, naravno, ovisi o sadržaju koji medij nudi i ciljnim skupinama na koje je usmjeren.
Temu Communicative power of social networks.
Contribution to the critique of contemporary narcissism je prezentirala
dr. Divna Vuksanović, profesorica na Sveučilištu u Beogradu.
11:00 Interaktivnost se sve više povećava i nažalost u suvremenom svijetu
sve više se zanemaruje razgovor. Ovo istraživanje nije o pojedinačnoj
narcisoidnosti, već o narcisoidnosti društva općenito. To postaje poželjna
osobina u svijetu novih medija, a posljedica je konzumerizma.
11:05 U novim medijima olakšano je širenje društvene narcisoidnosti, on-line
korisnici nemaju realnu percepciju sebe, ni svijeta oko sebe. Sve se svodi na
samopromociju koristeći se maštom i lažima.
11:10 Ovom ponašanju društvene mreže pogoduju na način da pojedinac ima hrpu
lažnih prijatelja i 'lajkova' pred kojima je on zvijezda koja se promovira, a
kojoj se oni dive. Ovo istraživanje zainteresiralo je brojne stručnjake te
smatraju kako je ovo najrealnija kritika masovnih medija.
Nakon pauze za kavu, u 10:40 vratili smo se na predavanja, započeo je panel 3 kojem je moderator dr. Marko Milosavljevič. Prvo izlaganje je Evaluating the usability of Croatian media mobile apps dr.sc. Mata Brautovića.
10:43 - 60% ljudi informacije dobiva sa svojih smartphonea
10:45 - definicija pojma usability
10:47 - Vrste aplikacija (aplikacije koje prikupljaju informacije s više različitih izvora i one koje kupe informacije s jednog isključivog izvora npr. Guardian ili BBC). Brautović je istraživanje proveo na drugoj vrsti aplikacija.
10:50 - Prva kategorije analize bila je količina izgubljenog prostora na smartphone aplikacijama. Jutarnji i Dnevnik.hr gube mnogo prostora, iako se svi trude na njemu uštjedjeti što više. Dobar primjer su npr. Večernji.hr i 24 sata. Druga kategorija koju je analizirao je prezentacija informacija i detalji u prezentaciji te ažuriranje (prednjače 24 sata.hr i Dnevnik.hr)
10:52 - Treća kategorija analize bila je prezentacija fotografija i video sadržaji u kojima su opet najbolje rješenje pronašli Dnevnik.hr i 24 sata. Četvrta kategorija je personalizacija sadržaja u kojoj se nitko nije pokazao uspješan. Progress bar je nešto što nedostaje Jutranjem listu, dok Večernji ima tu stavku. Njeno nepostojanje može biti vrlo frustrirajuće za korisnika. Offline reading nudi Dnevnik.hr. Opcije za dijeljenje sadržaja na Facebooku i Twitteru nude svi analizirani, dok mogućnost "građanskog novinarstva" nude Jutarnji, 24 sata i Dnevnik hr.
10:55 - Prateći sadržaji najbolje su realizirani na 24 sata, a banneri na Večernji.hr
10:57 - Usability i zadovoljstvo korisnika, sudeći prema recenzijama korisnika,najveće je na mobilnoj aplikaciji 24 sata, zatim Dnevnik hr, Jutarnji.hr i na zadnjem mjestu je Večernji.hr.
11:00 - Kraj predavanja
Moderatorica panela 5 dr. Natalia Stagl Škaro je pozdravila sve prisutne te je najavila odsustvo dr. Majde Tafre Vlahović koja je trebala biti moderatorica istog te dr. Ane Martinoli koja je trebala prezentirati temu The rise of the Internet based religions - new media consumers as the "new belivers". Iz tog razloga panel je počeo sa drugom predviđenom temom The impact of social networks on the daily lives of Croatian users koju je prezentirao Silvio Šop.
10:40 Izlaganje je započelo kratkim videom koji dočarava kako društvene mreže danas funkcioniraju.
10:45 Facebook je najčešće korištena društvena mreža u Hrvatskoj te ima preko milijun i pol korisnika. Twitter nije toliko popularan u Hrvatskoj jer se ne može točno odrediti broj korisnika. Pretpostavlja se da ima oko 20 tisuća korisnika. Oko dva i pol milijuna ljudi je on-line u Hrvatskoj. Istraživanje pokazuje statističke podatke koliko često i koje nove medije koriste Hrvati.
10:50 Novi i sve popularniji način pristupa Internetu je putem mobitela, u čemu se vidi da Hrvati prate svjetske trendove. Utjecaj Interneta na izbor proizvoda i kupnju je također jako zanimljiv. Sve više ljudi u Hrvatskoj (oko 40%) koristi Internet u te svrhe. Stoga kompanije sve više pažnje pridavaju interaktivnosti brend - kupac. Društvene mreže su druge najposjećenije stranice na Internetu, jedino su vijesti češće posjećenije. Stoga se kompanije najčešće tu oglašavaju i otvaraju svoje profile.
10:55 Internet je u razvoju i lagano, ali sigurno zamjenjuju sve druge medije. Čak i agencije za odnose sa javnostima svoje usluge sve više daju putem društvenih mreža i novih medija. Glavni moto postaje: Misli lokalno i djeluj globalno!
Predavanje s temom Using 'new' media in communicating science: scientific journals', popular science magazines' and daily newspapers' practice održala je dr. Blanka Jergović.
09:45 - Izlaganje je započela poviješću znanstvenog korištenja novih tehnologija. Postoje određene web stranice i društveni mediji usko specijalizirani za znanost te se njihov broj svakim danom povećava. Zasad postoji 9 web stranica, 8 društvenih profila i 7 mikroblogova.
09:50 - Novi mediji imaju sve većeg utjecaja na znanost i zasluženi su za popularizaciju znanosti. U Hrvatskoj je tu slučaj ponajviše sa popularnim znanstvenim časopisima. Oni svi imaju web stranice i većina Facebook profile, dok neki imaju čak i Twitter.
09:55 - Istraživanje se svodi na to kako znanstvenici i popularni znanstveni časopisi koriste nove medije i društvene mreže, kakve sadržaje objavljuju i na koji način. Nažalost znanost nije toliko popularna stoga nema mnogo posjetitelja no bez obzira na to u svijetu znanstveni mediji se trude i svakodnevno objavljuju nove sadržaje, što je dobar početak izgradnje imidža i popularizacije znanosti, no u Hrvatskoj to nije slučaj jer hrvatski znanstveni časopisi još nisu uvidjeli važnost korištenja novih medija i društvenih mreža.
10: 00 - Društveni mediji mogu promijeniti imidž znanosti, znanost tako postaje bliža ljudima. Na to bi se trebali fokusirati znanstveni mediji i pokušati na taj način promovirati sebe, ali i znanost općenito.
10:05 Započela su pitanja i diskusija
10:15 Završio 4 panel
Predavanje sa temom The impact of social media and media literacy in today's society otkazano je zbog odsustva izlagačice Darje Gačnik sa Sveučilišta u Ljubljani.
Svoje predavanje upravo je započeo dr. Amir Hetsroni s komunikacijske škole Sveučilišta Ariel u Izraelu. Tema njegovog izlaganja je Traditional or virtual? The media chosen by the Israeli tent protest movement and its relations to the respondents level of involvement and activism.
09:45 - Video na temu
09:47 - Tradicionalno ili virtualno? Situacija u Izraelu. Koji mediji građani najviše koriste kada se radi o aktivizmu. Primjeri iz Izraela (2010., 2011.)
09:50 - Rezultati istraživanja provedenog izraelskim građanima pokazali su da su tradicionalni mediji još uvijek glavni izvor informacija za Izraelce
09:53 - 60% građana izjavilo je kako radije vjeruju tradicionalnim medijima kad se radi o važnim informacijama, a samo 35% u takvim situacijama više vjeruje novim medijima. Ostali 5% uopće ne sudjeluje i nema potrebu za takvim informacijama.
09:55 - Oni koji spadaju u drugu skupinu tj. vjeruju novim medijima, u istraživanju su izjavili kako se smatraju više društveno aktivnima i angažiranima u odnosu na građane iz prve skupine koji se oslanjaju isključivo na tradicionalne medije
09:58 - Hetsroni napominje kako se tradicionalni i novi mediji "nadopunjuju" u informacijama o protestima i pobunama u Izraelu
10:00 - Ističe kako je građanima izraela, pa i njemu samome, lakše ozbiljnu informaciju potražiti u tradicionalnim medijima nego, recimo, na Facebooku zbog izostanka uređivačke politike i velikog broja nepotrebnih informacija koje odvlače pozornost korisnika.
10:02 - Zaključuje kako su tradicionalni mediji još uvijek potrebni.
10:03 - Otkazano je predavanje Bogdana Ivascua sa Sveučilišta u Rumunjskoj. Počelo je vrijeme za pitanja i raspravu.
Profesorica engleskog jezika Silvija Batoš i profesorica francuskog i talijanskog jezika Perica Domijan su održale predavanje sa temom The language of New Media in EAP.
9:25 Predavanje je započelo sa podjelom malog kviza svim sudionicima konferencije. U engleskom jeziku postoje izrazi koji se ne mogu doslovno prevoditi jer ne bismo shvatili točno značenje. Novi mediji su u naglom razvoju te upravo oni pomažu boljem razumijevanju jezika jer korisnici nauče korištenje fraza i kolokvijalizima te samim time pravilno korištenje jezika u svakodnevnom govoru.
9:30 Interaktivnost, konvergencija i digitalna distribucija izrazi su koji se koriste isključivo za nove medije, stoga je važno učenje stranog jezika kako bi se snašli u digitalnom svijetu.
9:35 Ne samo u engleskom, već i francuskom i talijanskom jeziku u svijetu novih medija koriste se gotovo identične fraze i to je razlog koji je potaknuo ovo istraživanje, rekla je Perica Domijan, profesorica francuskog i talijanskog jezika. Pokazali su i usporedne tablice sa istim frazama kako bi dočarale koliko je to učestala pojava. Stoga smatraju da se jezik stalno mijenja, da i same profesorice moraju stalno učiti jezik i nove izraze te je to zaista proces koji nikad ne prestaje.
Drugi je dan znanstvene konferencije Dubrovački medijski dani. Drugi i četvrti panel konferencije upravo su u tijeku. Javljamo se s drugog panela koji je započeo u 9:05. Upravo smo odslušali izlaganje dr. Dragana Ćalovića sa Megatrend sveučilišta u Beogradu. Tema o kojoj je govorio je New technologies and civic engagement. Pričao je o utjecaju novih tehnologija na građanski aktivizam i opisao situaciju u Beogradu po tom pitanju.
Upravo je započelo izglaganje moderatorice panela dr. Viktorije Car sa Sveučilišta u Zagrebu. Izlaže na temu Digital activism: Real, virtual or surrogate civic engagement?
09:20 - Komparacija zemalja, definicia digitalnih medija. Definicija aktivizma. Utjecaj tehnoloških inovacija na građanski aktivizam. Osjećaj kako smo dužni biti više angažirani od priješnjih generacija.
09:25 - 1900. Uloga medija i javnog servisa bila je informirati, obrazovati i zabaviti, tada informacija nije bila tako opipljiva i bliska građanima. Novinar je imao glavnu ulogu. Danas zapravo i ne trebamo novinara koji će sam doći do informacije. To rade PR-ovci i građani sami. Zadatak novinara je da tu informaciju analizira i objasni.
09:27 - Facebook danas ima više korisnika nego Google. Ovo je vrijeme online druuštvenih mreža. Druženje se preselilo iz kafića i ulica na internet.
09:29 - 90% - Tinejdžera prilikom istraživanja u Austriji reklo je kako koristi Facebook kao izvor informacija.
09:30 - Digital aktivizam - kako biti aktivan online? Meta-activism project. Knjiga Digital activism decoded (Joyce 2010.)
09:32 - Kako političari koriste digitalne platforme za plasiranje svojih uvjerenja.
09:34 - Analiza prijatelja i vrednovanje takve analize teško je moguće zbog lažnih profila na Facebooku
09:35 - Primjeri digitalnog aktivizma u Hrvatskoj (studentski prosvjedi 2008.) Otvorena je stranica "Protiv državne mature" na kojoj su studenti izložili glavnih 15 točaka u kojima objašnjavaju
što nije uredu s hrvatskim školstvom, a koja je vremenom narasla do
velikog broj članova. To je izvrstan primjer kako društvene mreže mogu pomoći aktivizmu i imati utjecaj na odlučivanje i političke procese.
09:37 - Štrajk protiv projekta shopping centra Cvjetni (2010.). Korišten Twitter, građani su twittali iz policijske stanice.
09:40 - Lajkanje nečeg na Facebooku je upravo to - samo jedan klik. To još uvijek ne znači i nije nikakav aktivizam. Digitalni aktivizam u Hrvatskoj puno je manje razvijen no što se to prikazuje.
